Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Zagreb

21. ožujka - Dan poezije

Na današnji dan slavimo Dan poezije. Na današnji dan iz nas izlazi kreativnost. Na današnji dan naši su novinari napisali par pjesama kako bi komemorirali Dan poezije. Pročitajmo:

Što bi tate...

Tate ne bi trebali vikati

Trebali bi svoju energiju iskoristiti

na pravljenje kolača, palačinki i torti.

Trebali bi svu djecu u zrak bacati

i onda ih u ruke svoje uhvatiti.

Bez takvih tata djeca se ne bi mogla zabavit'.

Zato budi pravi tata i djecu svoju pokušaj razveselit'.

Lucija R.

VALENTINOVO

Valentinovo je sad,

Ako niste znali

Lijepi dan pun ljubavi.

Eto možda ste ipak

Nešto novo saznali

Time vam dajem znak:

Ipak ljubavi mora bit'

Nitko to ne smije skrit'!

Olovku ti uzmi,

Voli srcem svim

Odsad' piši ljud'ma voljenim!

Pia S.

20. ožujka - Međunarodni dan sreće

Naši mali novinari izradili su jedan kratki članak o tome što je sreća, kako ju pronaći i kako na nju gledati. Također su nam pripremili i dio o samome Danu sreće. Pročitajmo:

Međunarodni dan sreće

Sreću možemo naći u malim stvarima. Sreća može biti tvoja obitelj, tvoji prijatelji, zagrljaj, poljubac, mamim i tatin osmijeh i sl. Sreća može biti i nešto sasvim drugo: može biti kockica čokolade, nove traperice, nova haljina, priča za laku noć, knjiga, šum mora, jutarnja kava ili miris cvijeća.

Istraživanje o sreći započelo je na Harvardu u prošlome stoljeću dok je u Hrvatskoj pokrenut "CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje dobrobiti" čiji je cilj istražiti jesu li i u kojoj su mjeri stanovnici Lijepe Naše sretni. Podatke o razini sreće u Hrvatskoj i u Europi provedeno je 2016. godine od strane "Europskog istraživanja o kvaliteti života (EQLS)" gdje su na prvome mjestu najsretnije države Danska i Finska dok je Hrvatska pri dnu ljestvice, zajedno sa Češkom i Bugarskom.

Svi znamo da sreća ne dolazi uvijek sama od sebe, nego ovisi mnogo o nama samima i o onome što svakodnevno činimo. Stoga, ako želiš biti sretan moraš se smijati, voljeti, sklopiti novo prijateljstvo, okružiti se dobronamjernim ljudima, uživati u malim stvarima, jesti zdravo, živjeti zdravo, provoditi vrijeme u prirodi, pomagati drugima, riješiti stare sukobe, putovati, čitati i još mnogo toga.

Iz tog razloga su Ujedinjeni Narodi proglasili 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi i dandanas diljem svijeta 20. ožujka svake godine.

Pia S. i Lucija R., članovi novinarske grupe

19. ožujka 2023. - Dan očeva

Naši mali novinari izradili su kratku kolumnu i napisali kratki članak o tome kako je došlo do toga spomendana i kako ga se u nas slavi. Pročitajmo:

Dan očeva

Dan očeva u Hrvatskoj obilježava se 19. ožujka kao spomendan na svetog Josipa. Također se obilježava i međunarodni dan očeva koji je 18. lipnja.

Dan očeva se slavi i obilježava kako bi se zahvalili očevima na njihovoj ulozi koju imaju u odgoju djece. Tada se obično naglašava djeci kako trebaju biti zahvalna svojim roditeljima, a posebno očevima za sav njihov trud. Očevi su poznati po tome što puno rade i brinu o djeci; neki brinu oko škole, neki kuhaju i tako pomažu svojim ženama, a neki se bave sportom ili pak vježbaju u teretani. Dan očeva slavi se posebnim priredbama u župama dok u vrtićima djeca sa svojim odgojiteljicama izrađuju čestitke ili priredbe za očeve, a zasebno ga svaka obitelj obilježava na svoj poseban način.

Dan očeva nije vezan uz Majčin dan te su sredinom prošloga stoljeća postojale šanse da se Dan očeva i Majčin dan spoje u jedan praznik - Dan roditelja. Ipak, to se nije dogodilo i tako su se ta dva spomendana nastavila obilježavati u svoje odvojeno vrijeme.

Lucija R. i Pia S., članovi novinarske grupe

Učenica 5. b razreda OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Lucija Rilje, može se pohvaliti brojnim uspjesima u jednom zanimljivom sportu – šahu. Odlučili smo razgovarati s njom i doznati više o njezinom životu.

Kada si se počela baviti šahom?

Šahom sam se počela baviti s 4 i pol godine, treniram u klubu već 5 godina. Na prva natjecanja sam krenula kada sam imala 6 godina.

Koliko vrsta šaha postoji?

Postoji samo jedan šah, ali postoje različita vremenska ograničenja za odigrati partiju. To su klasičan šah, rapid i blitz.

Kojom se ti vrstom šaha baviš?

Svim vrstama šaha, ali klasičnim najviše jer je najcjenjeniji.

Tko te potaknuo da se baviš tim sportom?

Tata me potaknuo da se bavim šahom. Kao mala sam jako puno igrala i trenirala doma s tatom pa nakon toga sam počela trenirati i u klubu. Jako volim šah jer je za mene jako zanimljiv, svaka partija je drugačija te stalno potiče na razmišljanje i borbenost.

Tko ti je najveća podrška?

Najveća podrška su mi tata, mama i sestra. Idemo zajedno na turnire, putujemo i uvijek smo svi podrška jedni drugima.

Kako uspijevaš uskladiti školu sa šahom?

Sve se stigne kada se dobro planira. Šah igram i treniram skoro svaki dan. Prvo napravim sve obveze za školu, napišem zadaću i ponovim gradivo, a uvijek u danu ostane i vremena za igranje šaha.

Kako se pripremaš za natjecanja ?

Za natjecanja igram online i rješavam šahovske zadatke.

O čemu razmišljaš dok pomičeš šahovske figure ?

Razmišljam kako mi protivnik ili protivnica „prijeti“ i razmišljam o tome što ja mogu učiniti i kako ću pobijediti.

Što te obično dovede do pobjede ?

Fokusiranost i koncentracija su mi put do pobjede.

Koliko si medalja do sad osvojila na šahovskim prvenstvima?

Trenutno imam 22 medalje i 10 pehara.

Kamo si sve putovala na šahovska natjecanja?

Bila sam u Koprivnici, u Varaždinu, u Vinkovcima, u Trogiru, u Splitu, u Ludbregu i još puno mjesta u Hrvatskoj, a bila sam nedavno i u Turskoj, u Antaliji na Europskom šahovskom prvenstvu.

Voliš li putovati?

Da, volim putovati. Obično putujem autom, roditelji me voze, jedino sam avionom išla kada sam išla u Tursku.

Lucija, hvala ti što si sudjelovala u razgovoru i podijelila s nama svoja razmišljanja i uspjehe.

       Članovi Novinarske grupe

Praznici su završili i učenici su se vratili u školske klupe. Oduševljenju nema kraja među učenicima, a možda i među profesorima…Šalu na stranu, čeka nas još puno učenja i ispita. No, nije sve tako crno, posebno ne na današnji dan – Međunarodni dan smijeha. Ovaj se dan počeo obilježavati u Indiji 1998. godine i od tada se obilježava dva puta godišnje – 10. siječnja i 2 svibnja. Kažu da je smijeh lijek. Pomaže nam da se osjećamo bolje i djeluje pozitivno na naše zdravlje. Zato se trebamo što više smijati i širiti dobro raspoloženje. Sigurno će nam pomoći da lakše prebrodimo i ovu školsku godinu.

J. Fuček, Lucija R. i Pia S.

U petak 18. studenog 2022. godine obilježen je Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Taj smo dan tradicionalno obilježili i u našoj školi. U obilježavanju su sudjelovali učenici od 1. do 8. razreda, a pomagali su im učitelji i profesori. Provodile su se različite aktivnosti. Učenici su izrađivali prigodne plakate i makete, crtali su različite simbole Vukovara, pisali su pjesme u obliku akrostiha i slično. Osim toga, učenici su uz pratnju učitelja palili lampione u obliku srca u čast žrtvama Vukovara i Škabrnje na školskom igralištu. Na sljedećem linku na stranici naše škole nalazi se video u kojem možete pogledati što su sve učenici izradili (https://www.canva.com/design/DAFSSp4pwTk/watch).

Mia Križman, 5. b

U petak 11. studenog 2022. učenici 5. a razreda išli su u knjižnicu Augusta Cesarca na predstavljanje nove računalne igre Nonogram from years ago koja se temelji na knjizi Priče iz davnine, Ivane Brlić-Mažuranić. Cilj ovakve igre je promicanje hrvatske književnosti i baštine na drugačiji način. Kreator igre je Mirinda games, mali računalni studio. Bilo je jaaako zanimljivo i čini se da su se svi učenici 5. a razreda odlično proveli.

Juraj Fuček, 5. a

Kravata, kravata, kravata…nema osobe koja nije čula za ovaj poznati odjevni predmet. Kravata je izvorni hrvatski proizvod i predmet koji služi za dekoraciju. Proširila se Europom još u 17. stoljeću. Predstavlja jedan od najpoznatijih simbola Hrvatske. Službeno obilježavanje Dana kravate u Hrvatskoj počelo je 18. listopada 2008. godine i od tada se redovito obilježava.
Učenici naše škole obilježili su Dan kravate tako što su nosili kravate različitih uzoraka i izrađivali su kravate od papira u šarenim bojama koje se nalaze na panou u predvorju škole.  Učitelji i ravnateljica škole također su taj dan nosili kravate. Naša školska knjižničarka učenicima trećih razreda čitala je tekst Božidara Prosenjaka, Priča o kravati. Cijela je škola bila lijepo ukrašena, a učenici su se lijepo proveli.

Pia S., Lucija R. (5. b), Juraj F. (5. a)