Terenska nastava za učenike koji pohađaju nastavu klasičnih jezika u Pulu i Nezakcij 28. i 29. svibnja 2026.
Šetnjom kroz Pulu vodičica nam je pokazala sačuvana Dvojna vrata i Heraklova vrata koja su u antičko doba bila jedna od desetak vrata na zidinama koje su štitile grad. Preko puta Dvojnih vrata nalazi se i oktogonalni mauzolej koji svjedoči o nekropoli izvan zidina grada i bogatstvu pokojnika.
Sljedeća antička ljepotica je Slavoluk Sergijevaca ili drugim nazivom Zlatna vrata. Čudesno očuvan spomenik antičke kulture u helenističkom stilu koji od 29. pr. Kr. prkosi vremenu. Salvia Postuma poznata rimska matrona dala ga je podići u čast svome suprugu koji se borio u bitci kod Akcija 31. pr Kr.
Prolazimo kroz glavnu pulsku ulicu na kojoj se s jedne strane nalaze ostaci kuće Neronove majke Agripine, s druge strane jedan od najljepših i najbolje sačuvanih kasnoantičkih mozaika koji prikazuje mitološku priču Kažnjavanje Dirke.
Na kraju ulice otvara se pogled na Forum i Augustov hram. Bez obzira na umor i vrućinu, učenici još uvijek s pažnjom i interesom slušaju o povijesti hrama i čitavog Foruma. Monumentalnost Augusteuma spoznajemo ulaskom u njegovu unutrašnjost.
Drugi dan odlazimo na arheološki lokalitet Nezakcij ili Vizače kako ga naziva lokalno stanovništvo. Nalazi se dvadesetak kilometra sjeveroistočno od Pule. Naš nas je vozač je virtuoznom vožnjom po uskoj cesti doveo do lokaliteta. Dočekala nas je arheologinja i kustosica Arheološkog muzeja u Puli. Detaljnim vodstvom provela nas je kroz povijest najstarijeg grada u Istri koji su naseljavali Histri. Rimski povjesničar Tit Livije u svom djelu Ab Urbe condita spominje Nazakcij i rimsku opsadu grada koja završava pobjedom Rimljana te se kasnije Nezakcij razvija kao pravi rimski grd s hramovima, termama i vilama čije ostatke i danas na lokalitetu možemo vidjeti. Grad u 7. st. razaraju Avari i Slaveni i nikada kasnije više nije bio naseljen.
Ovo naše kratko putovanje antičkim svijetom po Puli učenicima barem malo otvara svijest o rimskom i grčkom nasljeđu na kojem je Hrvatska nastala.
Autor: Danijela Zamola, 3. 6. 2026.
