Kako smo došli na tu ideju…

Ovoga mjeseca na satovima Hrvatskoga jezika učili smo o povijesti našega jezika. Budući da smo puno razgovarali o Bašćanskoj ploči, profesorica nam je predložila da jedan dan posjetimo Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje se čuva original ovog važnog spomenika naše pismenosti. Ta se ideja i ostvarila 12. svibnja, kada smo zajedno s profesoricom Kuntić i našom razrednicom, profesoricom Markulin-Grgić, razgledali predvorje Akademije i Bašćansku ploču.

Ugledali smo je čim smo ušli. Ovaj važan spomenik dominira predvorjem HAZU. Mlada voditeljica ispričala nam je manje-više ono što smo o ploči i prije znali i strpljivo je odgovarala na naša pitanja. Moram napomenuti da nas je pohvalila i primijetila kako postavljamo pametna i zanimljiva pitanja.

A što o ploči znamo? Znamo da je nastala oko 1100. godine, da je darovnica kralja Zvonimira koji je zemlju darovao samostanu sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Znamo da se na njoj na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskoga vladara, kralja Zvonimira, da je pisana glagoljicom (prijelaznom obliku iz uglate u oblu), da ima 13 redaka (blagdan sv. Lucije slavi se 13. prosinca) te da je premještena u HAZU kako bi bila zaštićena od utjecaja slanog morskog zraka. Ona je bila jedna od dviju pregradnih ploča u crkvi sv. Lucije. Te su ploče odvajale prostor za svećenike od prostora za narod.

Nakon Bašćanske ploče čuli smo priču i o škrinji sv. Šimuna 14. st., čija replika se nalazi također u predvorju HAZU. Saznali smo da original možemo vidjeti u Zadru, u crkvi sv. Šimuna.

Zapečatili smo naš posjet zajedničkom fotografijom ispred Bašćanske ploče i vratili se u školu zadovoljni što smo vidjeli i osjetili važan djelić naše povijesti.

Marta Raos, 6.c